Islamic Jurisprudence

Ovaj članak govori o tome gdje je sunnet ukopati mejta, ko treba voditi brigu o ukopu, da li je dozvoljeno sjedeti pored kabura tokom ukopa, u kojem dobu dana je dozvoljeno, a u kojem pokuđeno vršiti ukop, koji je propis ukopavanja nevjernika u muslimansko groblje, da li je dozvoljeno graditi nešto na kaburu, da li je dozvoljeno uljepšavati, osvjetljavati i ljubiti kaburove, da li je dozvoljeno hodati u nanulama između kaburova, kako ukopavati članove porodice, koji je propis klanja životinja pored kaburova, koji je propis telkina nakon ukopa, koji je propis učenja Kur’ana pored kabura, da li žene mogu posjećivati kaburove, i mnogim drugim pitanjima vezanim za ovu tematiku.

Ovaj kratki članak odgovara na pitanje: "Je li namaz važan?".

U ovom članku se nalaze odgovori na neka pitanja vezana za abdest, a neka od tih pitanja su: - Hoću li abdestiti za svaki namaz? - Šta će pokvariti abdest? - Koja je vrijednost abdesta?

U ovom članku se spominju neki od adaba vezanih za džamije i namaz u njima.

U ovom članku se spominju obavezni namazi i broj rekata svakog od njih.

Ovaj članak pojašnjava koji su to sunnet namazi i koja je njihova vrijednost.

Uzvišeni Allah svrstao je pojedine ibadete u kategoriju obaveznih ibadeta - farzovi, koje nije dozvoljeno ostaviti niti umanjiti, a pojedine ibadete svrstao je u kategoriju nafila - dobrovoljnih ibadeta, putem kojih se vjernik približava Allahu i upotpunjava svoj ibadet. U kategoriji obaveznih ibadeta nalazi se namaz. Uzvišeni Allah propisao je Svojim robovima pet namaza u toku dana i noći, pet namaza po djelu, ali pedeset na mizanu - vagi! Također, Uzvišeni je podstaknuo na činjenje dobrovoljnih namaza kojima se upotpunjavaju obavezni namazi i kojima se vjernici još više približavaju Allahu, subhanehu ve te’ala.

Uzvišeni Allah pojasnio je u Svojoj Knjizi kategorije primalaca zekata koje je odredio na osnovu Svoga znanja, mudrosti, pravednosti i milosti. Primaoce zekata ograničio je na osam kategorija i pojasnio da je obavezno davanje zekata tim kategorijama jer je ovakva podjela proizašla iz Allahovog znanja i Njegove mudrosti, stoga je nije dozvoljeno mijenjati i zekat davati nekome drugome. Uzvišeni Allah najbolje poznaje u čemu je korist za Njegove robove i On je najpravedniji u postavljanju stvari na njihovo mjesto.

U obavezne adabe ubraja se i da postač obavlja one ibadete koje mu je Uzvišeni Allah strogo naredio, kako tjelesne ibadete tako i ibadete jezika. Od tih ibadeta najvažniji je obavezni namaz, koji je najpritvrđeniji temelj islama, nakon dva šehadeta. Stoga je obaveza voditi računa o propisanim namazima, neophodno je ustrajavati u njihovom obavljanju, klanjati ih sa svim njihovim sastavnim dijelovima, ruknovima, vadžibima i šartima. Tako će vjernik obavljati namaz u njegovo vrijeme, u mesdžidu sa ostalim muslimanima. Obavljanje navedenog predstavlja bogobojaznost zbog koje je i propisivan post i stavljan u obavezu svim narodima.

U ovom članku nalazi se odgovor na sljedeća pitanja: - Šta se kaže nakon namaza? - Kada se uče namaski zikrovi?

Ovaj članak odgovara na pitanja: "Šta se čini kad se zakasni na početni tekbir? Kada se stiglo na neki rekat?".

Uzvišeni Allah propisao je ibadete, odredio kodekse ponašanja, kako bi ispitao Svoje robove koji od njih će biti pokoran Njemu, svome Gospodaru, a koji će biti pokoran svojim strastima i prohtjevima. Onaj ko prihvati Allahove propise širokih prsa, smirene duše, taj je pokorni Allahov rob, zadovoljan Njegovim šerijatom, on je onaj koji daje prednost Allahu nad svojim prohtjevima i strastima. Međutim, onaj koji ne prihvata Allahove propise, ne prakticira ibadete izuzev onih koji odgovaraju njegovim prohtjevima, taj je rob svojih strasti, nezadovoljan je Allahovim šerijatom, okreće se od pokornosti svome Gospodaru, svoje strasti učinio je vodičem i ne dozvoljava da one budu vođene. Takav bi najviše želio da Allahov šerijat, Allahovi propisi slijede njegovu strast, i pored njegovog manjkavog znanja i neznatne mudrosti.

Cilj i’tikafa je odvajanje od ljudi i posvećivanje pokornosti Allahu, u nekom od mesdžida tražeći Allahovu dobrotu i nagradu od Njega, uz nastojanje da se pronađe Noć kadra. Stoga je neophodno da se onaj koji je u itikafu maksimalno posveti zikru, učenju Kur’ana, namazu i drugim ibadetima, a da se kloni svega onoga što ga se ne tiče, poput govora o dunjaluku. Međutim, nema smetnje da malo razgovara sa porodicom, što nalazimo u hadisu Saffije, radijallahu anha, majke vjernika, koja kaže: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u i’tikafu pa sam ga posjetila noću, popričala s njim, zatim ustala da idem kući pa me je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ispratio do vrata".

Sadekatul-fitr je obaveza svakom muslimanu, i maloljetnom i punoljetnom, i muškarcu i ženi, i slobodnom i robu. Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je sadekatul-fitr u ramazanu, četiri pregršti datula ili ječma, za svakog roba i slobodnog, muškarca i ženu, maloljetnog i punoljetnog muslimana".

U ovom članku pisac nam pojašnjava značenje tešehhuda.

U ovom članku se pojašnjavaju neke od radnji koje se trebaju učiniti prije namaza.

Od preporučenih adaba tokom posta jeste i da postač bude svjestan Allahove blagodati kada mu je omogućio da posti, post mu učinio lahkim, dozvolio mu da isposti i ovaj dan pa, inšallah, i cijeli mjesec. A doista, mnogim ljudima uskraćena je blagodat posta: pojedini su umrli prije nego što je i nastupio mjesec ramazan, drugi su bolesni, pa nisu u mogućnosti da poste, treći su zalutali, okrenuli se od posta! Stoga postač treba da zahvaljuje svome Gospodaru na blagodati posta koji je razlog opraštanja grijeha i loših djela, i podizanja deredža - stepena u Džennetu u blizini Plemenitog Gospodara.

Govor o tri uvjeta koja se moraju ispuniti da bi se moglo reći da je nečiji post pokvaren.

Nekoliko riječi o stvarima koje kvare post kao spolni odnos, svjesno izbacivanje sperme, jelo i piće, stvari koje su u značenju jela i piće, vađenje krvi putem hidžame, pojava krvi hajza i nifasa uz pojašnjenje drugih pitanja vezanih za ovu tematiku.

Zekat je jedan od islamskih ruknova, značajnih temelja. Zajedno s namazom spomenut je na brojnim mjestima u Allahovoj Knjizi i muslimani su složni po pitanju propisanosti zekata. Shodno tome, osoba koja svjesno porekne obavezu izdvajanja zekata, postaje nevjernik i izlazi iz islama, a osoba koja škrtari i ne izdvaja ga, ili ne izdvaja koliko treba, smatra se nasilnikom i kao takva podliježe šerijatskoj kazni.