Poslanici, alejhimu-s-selam

Odlična emisija o našem Poslaniku i miljeniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem.

Odgovor na pitanje: Dali je Isus bog?

Vjerovanje u poslanike

Kratki video klip koji ukazuje na bitnost daveta i ustrajnosti na njemu uz strpljivost na problemima koji mogu zadesiti daiju na tom putu.

Odlična emisija o našem Poslaniku i miljeniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem.

Odlična emisija o našem Poslaniku i miljeniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem.

Odlična emisija o našem Poslaniku i miljeniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem.

Čovjek čijim sebebom je Allah subhanehu ve te’ala uputio milijarde ljudi da zasluže sreću na dunjaluku i Ahiretu. Zato musliman mora da voli Poslanika sallallahu alejhi ve sellem više od samog sebe, jer zamislite koliko je pravo čovjeka, čiji je uzrok da čovjek zasluži sreću na dunjaluku i Ahiretu. Zbog toga je ashabima radijallahu anhum teško pala smrt Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i nema veće nesreće za ovaj Ummet, osim smrti Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Devete godine po Hidžri, nakon što su se Arapi pokorili Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nije preostala osim rimska imperija. Ona je bila najbliža zemlja Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Rimljani nisu bili zadovoljni ishodom na Mu’ti jer se njihova svetost na tom mjestu oskrnavila. Stoga su, spremili ogromnu vojsku u pohod na Medinu. Rimljani su okupili desetine hiljada boraca. Pridružili su im se i kršćanski arapi u napadu na Grad Allahovog Poslanika. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo je vijest o tome, pa je među ljudima izdao opštu mobilizaciju. Uglavnom nije obavještavao gdje se ide u pohod. Ali je to učinio u ovoj bici koja se zove Bitka na Tebuku…

Nakon što je oslobođena Mekka, i upotpunjena Allahova blagodat prema Njegovim robovima, i nakon što su ljudi ušli u Allahovu vjeru u skupinama, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je čuo da su sva plemena primila islam i pokorila se, osim jednog ili dva plemena: Hevazin i s njima Sekif. Uz ta dva plemena bili su i pojedinci Arapi. Htjeli su da se bore protiv Vjerovjesnika. Obuzeo ih je ponos grijehom.

Nastupio je mjesec ramazan, osme godine po hidžri. Izašao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, s vojskom koja je brojala deset hiljada boraca. S njom se zaputio ka Mekki, kako bi je oslobodio.

Ubijen je muslimanski izaslanik kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao u Šam. Vjerovjesnik je čuo za to pa se mnogo naljutio. Zar se može ubiti izaslanik koji nije nigdje krenuo da se bori?! Krenuo je samo da dostavi pismo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem! Vjerovjesnik se rasrdio te pozvao sve ljude u pohod. Borci su se spremili. Bilo ih je tri hiljade. Spremili su se da idu do Rimljanja koji su imali najveću imperiju toga vremena.

Osvajanje Hajbera i kontrola nad njegovim dobrima predstavljalo je nagradu od Allaha, dž.š., onima koji su bili na Hudejbiji. To se desilo samo četrdeset dana poslije njihovog povratka sa Hudejbije, a nakon oko dvadeset godina od početka Objave. Hajber je bio najbogatija i najjača nastamba jevreja u sjevernom dijelu Hidžaza.

Nakon Bitke na Hendeku, medinski muslimani i mekanski mnogobošci potpisuju primirje sa sljedećim tačkama:dozvoljeno je muslimanima Medine da učine hodočašće u Meku, ali samo 3 dana u godini;prekidanje svih ratnih djelovanja i garantiranje sigurnosti na objema zaraćenim stranama;svako vanjsko neprijateljstvo s jednom od potpisnica primirja obavezuje drugo na djelovanje, a svako prijateljstvo nekog arapskog plemena s jednom od članica ugovora o primirju obavezuje sve na prijateljstvo s njima. zabrana primanja izbjeglica iz Meke u Medinu.

Zejdov prepad na njihovu karavanu iz Sirije Kurejšije je ponovo bolno podsjetio na činjenicu da Muhammed, alejhisselam, kontrolišući najpovoljniji put za Siriju, onaj koji ide obalom Crvenog mora, njihovoj ekonomiji čvrsto drži ruke oko vrata. Znali su da nešto pod hitno moraju poduzeti, pa su odlučili potplatiti pleme Benu Mustalik, svoje saveznike koji su živjeli na obali Crvenog mora da napadnu Medinu. Kurejšije su se nadale da će se Mustaliku pridružiti i neka druga plemena iz tog područja čime bi se ponovo otvorio prostor za njihovu kontrolu tog strateški značajnog područja.

Pleme Benu Kurejza je totalno izdalo Poslanika i sarađivalo sa mnogobošcima Mekke, nakon čega je usljedila pravedna kazna za njih po Allahovom zakonu.

Četvrte godine po Hidžri, u mjesecu ševalu, Jevreji koji su počeli shvatati da muslimani postaju sve jači nakon bitke na Uhudu donesoše odluku da započnu seriju diplomatskih misija kako bi oformili koaliciju antimuslimanskih snaga sposobnu da se jednom zauvijek obračuna sa Poslanikom, s.a.v.s., i njegovim sljedbenicima.

Muslimani su se vraćali sa Uhuda, noseći sa sobom svoje rane. Mnogo su izginuli, a bilo je mnogo i ranjenih, tuga ih je nadvladala. Mnoge muslimanske kuće su bile pogođene ili pogibijom ili ranjavanjem nekog od svojih članova.

Bitka kod Uhuda je naziv za historijski vojni okršaj kod Uhuda, Odigrala se 23. marta 625. godine kod Uhuda, nedaleko od Medine, između snaga male muslimanske zajednice Medine i mnogobožaca iz Meke. Zbog određenih razloga muslimani su doživili ovdje svoj prvi poraz, u kome je pouka za buduće generacije.

Zbog mržnje, ljubomore i zavidnosti, židovi Medine nažalost nisu mogli dugo da izdrže u poštivanju poptisanog dogovora, tako da su nakon određenog vremena, jedno po jedno pleme, kršili dogovor te pokušali da na razne načine nanesu štetu Poslaniku, s.a.v.s. i islamu.